Bosna i Hercegovina i dalje izdvaja ogromne iznose za uvoz hrane. Prema podacima Vanjskotrgovinske komore BiH, u prvih šest mjeseci 2026. godine uvoz poljoprivredno-prehrambenih proizvoda iznosio je oko 2,7 milijardi KM, dok je izvoz dostigao približno 605 miliona KM.
Razlika između uvoza i izvoza premašila je dvije milijarde KM, što ukazuje na veliku zavisnost domaćeg tržišta od hrane iz inostranstva.
Među proizvodima na koje se troši najviše novca nalazi se meso. Za njegov uvoz izdvojeno je gotovo 260 miliona KM. Na uvoz voća i orašastih plodova otišlo je oko 173,9 miliona KM, dok je za mlijeko, mliječne proizvode, jaja i med izdvojeno približno 127,6 miliona KM.
Značajni iznosi potrošeni su i na povrće, čiji je uvoz vrijedio oko 102,3 miliona KM, te na žive životinje, za koje je izdvojeno gotovo 58 miliona KM.
Dio ovih proizvoda ne može se u većim količinama proizvoditi u domaćim klimatskim uslovima. Međutim, BiH ima potencijal za proizvodnju brojnih vrsta mesa, mlijeka, jaja, voća i povrća.
Domaći poljoprivrednici suočavaju se s visokim troškovima proizvodnje, problemima plasmana i konkurencijom uvozne robe. Dodatne poteškoće ove godine predstavljala je i suša, koja je utjecala na prinose pojedinih kultura.
Ovi podaci ponovo otvaraju pitanje kako povećati domaću proizvodnju i osigurati bolje uslove za poljoprivrednike. Veći otkup domaćih proizvoda mogao bi pomoći proizvođačima i smanjiti zavisnost od uvoza.
Podaci se odnose na prvih šest mjeseci 2026. godine, a ne na cijelu godinu.
